Naslov:
Dom kulture Studentski grad, arhitektonsko nasleđe XX veka u Srbiji
Autor:
Jovan Mitrović (1956-)
Izdavač:
Dom kulture Studentski grad, Beograd, 2014
Strana:
103
"Postoji
stara i tajna legenda o velikoj aždaji koja živi u podzemlju
Bežanije i čuva Studengrad" -
reči
su kojima počinje roman "Studengrad" Dragana Lakićevića
o Studentskom gradu iz 1985. godine.
Pored ovog romana, postoji
brojna dokumentarna građa o malom gradu u koji se 1949. useljavaju
studenti, kao što su dva dokumentarna filma iz 1964. i 2011. Pored
drugih značajnih građevina i sadržaja u okviru Studentskog grada,
kao što su rotunda menze, vežbaonica, pravoslavna kapela oslikana
freskama i šah klub, izdvaja se Dom kulture Studentski grad.
Kamen-temeljac položen je 4. aprila 1969, a 1974. je dom otvoren. Od
trenutka njegove izgradnje, u Domu kulture Studentski grad se
organizuju brojni značajni kulturni događaji – škole, radionice,
književne večeri, filmske projekcije, izložbe, koncerti, pozorišne
predstave i diskusije. S pravom se može reći da je program doma
mogao da parira programu Doma omladine u Beogradu, nazivanim i
‘’malom zlatnom Atinom’’. Jedan od događaja u Domu kulture
Studentski grad je i Evropski festival animiranog filma Balkanima,
koji se organizuje uspešno već četrnaesti put i na kome su
učestvovala velika imena evropske i srpske animacije Priit Paarn,
Nikola Majdak i Rastko Ćirić. O nastanku i izgradnji Doma kulture
Studentski grad na izvanredan način piše i Jovan Mitrović.
Analiza
projekta doma kulture u monografiji je podeljena na četiri celine. U
prvom delu, o konceptu, piše o atrijumu, pasareli, betonu i staklu.
Izvorna ideja da autor napravi studentski Akropolj dobija u
monografiji nove dimenzije u analogijama sa manastirima Studenicom,
Đurđevim Stupovima i Sopoćanima, ali i hramom u Knososu i kulama
San Điminijana. U drugom delu piše o prostorijama koje čine jedno
učilište - o biblioteci, čitaonici, ateljeu i galeriji. U trećem
delu piše o otvorenim površinama: to su letnja bašta, pozornica
pod vedrim nebom, vodoskok, amfiteatar sa vodenim basenom u sredini
kao agora ili drevno grčko pozorište, park i drvo platana, tuje i
juniperusa. U četvrtom, finalnom delu analize, piše o materijalima
od kojih je Dom kulture izgrađen, ponajviše o kamenu - prirodnom
granitu, "plavom toku" iz kamenoloma kod Kosjerića, belom
krečnjaku i dečanskoj beloj breči.
U
monografiji su izložene zanimljive činjenice i pregledna arhivska
građa. Knjiga je obogaćena izvodima iz kritika i tekstova iz dnevne
štampe i periodike, pregledom društvenog konteksta vremena
izgradnje i bogato ilustrovana izuzetnim grafičkim prilozima –
umetničkim ilustracijama autora, arhitektonskim crtežima i
fotografijama.
Milan
Mitrović (1927-), pilot, pesnik, arhitekta, i profesor, graditelj
sportskih objekata i aerodroma, autor je plana za Dom kulture
Studentski grad. Pored doma kulture, značajni su i projekti za
Strelište u Bubanj Potoku i rekonstrukcija Stomatološkog fakulteta
u Beogradu. Jovan Mitrović (1956-), arhitekta, arhitektonski
kritičar i profesor, učestvuje u projektovanju stambenih građevina
na Dedinju, kući Mrđana Bajića na Senjaku, rekonstrukciji Kule
Nebojše u Donjem gradu Beogradske tvrđave i nekolicini građevina u
Moskvi. Učestvuje u radu Saveza arhitekata Srbije i nastupu
Republike Srbije na XII Internacionalnoj izložbi arhitekture,
Bijenale u Veneciji 2010 godine.
U
isto vreme kao i dom kulture u blizini Studentskog grada građena je
i Zapadna kapija Beograda, dvojna kula oslikana muralima Lazara
Vujaklije, po planu Mihajla Mitrovića. Ove dve građevine
obeležavaju sjajnu osmu deceniju izgradnje ovog dela grada, Beograda
i Jugoslavije, o kojoj piše i Aleksej Brkić u knjizi "Znakovi u
kamenu'' i tokom koje se grade zgrada Urbanističkog zavoda u
Beogradu (1970), "Biveta" terme u Vrnjačkoj Banji (1972),
Vojno-medicinska
akademija
u Beogradu (1973), zgrada Narodne biblioteke u Beogradu (1973),
Centar "Sava" u Beogradu (1975)... Posebna vrednost
monografije je u tome što je arhitektonska monografija o
pojedinačnoj građevini veoma retka pojava, te knjiga može da
posluži kao odlična građa i inspiracija za istraživače i
zainteresovanu publiku.
Napisao:
Dušan Milanović
Нема коментара:
Постави коментар