Dom kulture Studentski grad

29. 1. 2018.

Monografija "Dom kulture Studentski grad’’ Jovan Mitrović



Naslov: Dom kulture Studentski grad, arhitektonsko nasleđe XX veka u Srbiji
Autor: Jovan Mitrović (1956-)
Izdavač: Dom kulture Studentski grad, Beograd, 2014
Strana: 103



"Postoji stara i tajna legenda o velikoj aždaji koja živi u podzemlju Bežanije i čuva Studengrad" - reči su kojima počinje roman "Studengrad" Dragana Lakićevića o Studentskom gradu iz 1985. godine. 

Pored ovog romana, postoji brojna dokumentarna građa o malom gradu u koji se 1949. useljavaju studenti, kao što su dva dokumentarna filma iz 1964. i 2011. Pored drugih značajnih građevina i sadržaja u okviru Studentskog grada, kao što su rotunda menze, vežbaonica, pravoslavna kapela oslikana freskama i šah klub, izdvaja se Dom kulture Studentski grad. Kamen-temeljac položen je 4. aprila 1969, a 1974. je dom otvoren. Od trenutka njegove izgradnje, u Domu kulture Studentski grad se organizuju brojni značajni kulturni događaji – škole, radionice, književne večeri, filmske projekcije, izložbe, koncerti, pozorišne predstave i diskusije. S pravom se može reći da je program doma mogao da parira programu Doma omladine u Beogradu, nazivanim i ‘’malom zlatnom Atinom’’. Jedan od događaja u Domu kulture Studentski grad je i Evropski festival animiranog filma Balkanima, koji se organizuje uspešno već četrnaesti put i na kome su učestvovala velika imena evropske i srpske animacije Priit Paarn, Nikola Majdak i Rastko Ćirić. O nastanku i izgradnji Doma kulture Studentski grad na izvanredan način piše i Jovan Mitrović.

Analiza projekta doma kulture u monografiji je podeljena na četiri celine. U prvom delu, o konceptu, piše o atrijumu, pasareli, betonu i staklu. Izvorna ideja da autor napravi studentski Akropolj dobija u monografiji nove dimenzije u analogijama sa manastirima Studenicom, Đurđevim Stupovima i Sopoćanima, ali i hramom u Knososu i kulama San Điminijana. U drugom delu piše o prostorijama koje čine jedno učilište - o biblioteci, čitaonici, ateljeu i galeriji. U trećem delu piše o otvorenim površinama: to su letnja bašta, pozornica pod vedrim nebom, vodoskok, amfiteatar sa vodenim basenom u sredini kao agora ili drevno grčko pozorište, park i drvo platana, tuje i juniperusa. U četvrtom, finalnom delu analize, piše o materijalima od kojih je Dom kulture izgrađen, ponajviše o kamenu - prirodnom granitu, "plavom toku" iz kamenoloma kod Kosjerića, belom krečnjaku i dečanskoj beloj breči.
U monografiji su izložene zanimljive činjenice i pregledna arhivska građa. Knjiga je obogaćena izvodima iz kritika i tekstova iz dnevne štampe i periodike, pregledom društvenog konteksta vremena izgradnje i bogato ilustrovana izuzetnim grafičkim prilozima – umetničkim ilustracijama autora, arhitektonskim crtežima i fotografijama.
Milan Mitrović (1927-), pilot, pesnik, arhitekta, i profesor, graditelj sportskih objekata i aerodroma, autor je plana za Dom kulture Studentski grad. Pored doma kulture, značajni su i projekti za Strelište u Bubanj Potoku i rekonstrukcija Stomatološkog fakulteta u Beogradu. Jovan Mitrović (1956-), arhitekta, arhitektonski kritičar i profesor, učestvuje u projektovanju stambenih građevina na Dedinju, kući Mrđana Bajića na Senjaku, rekonstrukciji Kule Nebojše u Donjem gradu Beogradske tvrđave i nekolicini građevina u Moskvi. Učestvuje u radu Saveza arhitekata Srbije i nastupu Republike Srbije na XII Internacionalnoj izložbi arhitekture, Bijenale u Veneciji 2010 godine.

U isto vreme kao i dom kulture u blizini Studentskog grada građena je i Zapadna kapija Beograda, dvojna kula oslikana muralima Lazara Vujaklije, po planu Mihajla Mitrovića. Ove dve građevine obeležavaju sjajnu osmu deceniju izgradnje ovog dela grada, Beograda i Jugoslavije, o kojoj piše i Aleksej Brkić u knjizi "Znakovi u kamenu'' i tokom koje se grade zgrada Urbanističkog zavoda u Beogradu (1970), "Biveta" terme u Vrnjačkoj Banji (1972), Vojno-medicinska
akademija u Beogradu (1973), zgrada Narodne biblioteke u Beogradu (1973), Centar "Sava" u Beogradu (1975)... Posebna vrednost monografije je u tome što je arhitektonska monografija o pojedinačnoj građevini veoma retka pojava, te knjiga može da posluži kao odlična građa i inspiracija za istraživače i zainteresovanu publiku.

Napisao: Dušan Milanović


Нема коментара:

Постави коментар