Dom kulture Studentski grad

28. 1. 2018.

I G R A B O G O V A

                              

           Dom kulture  Studentski grad u svom redovnom programu, izložbi  knjiga u holu biblioteke, sredinu januara posvetio je knjigama o šahu, jednoj od najpopularnijih igara svih vremena. Autor izložbe bio je Rastko  Marković.

ŠAH   KROZ   ISTORIJU   I   PRAVILA   IGRE

          Ima mnogo legendi vezanih za šah, ali ne postoje pouzdani podaci o vremenu nastanka. Najverovatnije pre 2 000 godina, u  Indiji, pod imenom  "Čaturanga".
          U   Evropi se pojavio u  9. veku, preko  Arapa.  Svoj današnji oblik dobio je u 16. veku, kada se počela primenjivati rokada.

          Šah se igra između dvojice igrača, na tabli od 64 crno-bela polja. Svaki igrač ima jednog kralja, jednu kraljicu, dva lovca, dva skakača, dva topa i osam pešaka. Figure se razlikuju po svom obliku, po načinu kretanja i po vrednosti.Partiju počinje igrač koji ima bele figure. Igrač koji ima crne figure odgovara svojim potezom, i tako naizmenično. Cilj borbe je dati mat protivničkom kralju, čime se borba završava. Osim pobede, postoji i nerešen rezultat - remi.

PRVE    ŠAHOVSKE    KNJIGE

          U  Arabiji, u 9. veku, objavljena je prva šahovska knjiga.
          1472. godine u  Evropi, u  Augzburgu, izlazi  "Zlatna igra".
          "Šahovska igra" iz 1475. godine engleskog štampara Viljema  Kakstona, u prevodu sa francuskog, bila je druga knjiga uopšte, u bilo kom žanru, koja je ikad štampana na engleskom jeziku.
          U  Rusiji (Petrograd, 1791) štampan je prevod "Šahovskih pouka".
          U  Americi, 1802. godine, pojavio se prevod  Filidorove knjige "Analiza šaha".

VAŽNI    ŠAHOVSKI    DATUMI

          U  prvoj polovini 19. veka postignut je veliki napredak u izučavanju šahovske igre, zahvaljujući knjigama ruskog teoretičara  Janiša.
          1866. godine  Vilhelm  Štajnic postao je prvi zvanični svetski prvak u šahu.
          1851. godine održan je prvi međunarodni turnir novijeg doba, u  Londonu.
          U  20. veku izdvajaju se dva meča za titulu prvaka sveta: Aljehin - Kapablanka (1927) i  Fišer - Spaski (1972).

ŠAHOVSKE    REFORME

          Brojni su (i bezuspešni) pokušaji reforme u šahu.
          "Udvojeni šah" sa dve spojene table i sa dvostrukim brojem figura i pešaka.
          "Cilindrični šah"  ima tablu u obliku  valjka, gde su  spojene leva i desna ivična linija.
          "Trodimenzijalni šah"  ima osam staklenih tabli, postavljenih jedna iznad druge, tako da celokupna garnitura ima oblik providne kocke.
          "Atomski šah"  u kom je tabla proširena ima 12 x 12 polja, da bi se svakom partneru dodao i po par tenkova i aviona. Nema matiranja - cilj je uništiti kompletnu vojsku protivnika.

POSTOJE LI GRANICE ŠAHA ?

          Tim pitanjem bavili su se mnogi šahisti i matematičari. Njihov odgovor je jednodušan: "Ne!"
          Za prvi potez beli ima 20 mogućnosti na raspolaganju - crni takođe. Znači da ima 400 načina na koje partija može da se otvori sa svega jednim potezom belog i crnog. Pretpostavimo  da prosečna partija traje 40 poteza, kao i to da na svakom potezu igrači imaju izbor od 30 poteza. Tako se dobija broj varijanata koji iznosi 30 podignuto na osamdeseti stepen! Ova vrednost je skoro neshvatljivo velika.

ČOVEK    PROTIV    MAŠINE

         Pojavom kompjutera šahovska igra poprima novu dimenziju i atraktivnost. Stručnjaci prave sve bolje šahovske programe, tako da čovek-šahista dobija opasnog protivnika. Do toga je moralo da  dođe: susret svetskog prvaka i superkompjutera!
          Komercijalni meč  Gari  Kasparov - IBM  Deep  Blue odigran je u  Njujorku, maja 1997. godine. Prvu partiju dobija  Kasparov. U  drugoj partiji usledio je revanš kompjutera. Onda serija od tri remija, da bi u poslednjoj partiji  svetski prvak napravio početničku grešku u otvaranju i doživeo šokantan poraz u svega 19 poteza!
          
 NA    OVIM    PROSTORIMA

          U  drugoj polovini 20. veka bivša  Jugoslavija je važila za drugu šahovsku silu na svetu, odmah posle  Sovjetskog saveza. Za to su, između ostalih, zaslužni naši proslavljeni velemajstori: Svetozar  Gligorić i  Ljubomir  Ljubojević.
          U  Beogradu se štampa  "Šahovski informator" - dosad izašlo preko 100 tomova -  koji daje izbor najboljih partija u periodu od šest meseci. Pored toga, objavljena je i  višetomna enciklopedija otvaranja, središnjice i završnice. Sve to uz pomoć slikovnih simbola i sistema znakova koji su razumljivi šahistima celog sveta.

RAZNE    ZANIMLJIVOSTI

          Posle  FIFE  sa fudbalerima,  FIDE  je sa svojim šahistima najbrojnija sportska organizacija na svetu.
          Šahisti imaju svoju zaštitnicu - to je boginja  Kaisa.
          Da li ste znali da je bivši svetski prvak Aljehin odigrao jednu simultanu utakmicu u avionu?
          I da je u Americi posle jedne izvršene pronevere odbegli blagajnik, inače ljubitelj šaha, uhvaćen na taj način što su svi šahovski klubovi u zemlji bili svega dva dana pod prismotrom?!
          Popularnosti šaha doprinose raznovrsne atrakcije: dopisni šah, igra sa živim figurama, simultanke sa velikim brojem učesnika, hendikep mečevi...
          
          Postoje mnoge anegdote i izreke vezane za ovu igru. Jedna od njih posebno je upečatljiva i glasi: "Letom u kosmos  - čovek se približio bogovima. Izmislivši šah - on je odavno sa njima!"
 
Izvori:
 
1.  DRAGOSLAV   ANDRIĆ ŠAH   IGRA   MILIONA 
2.  AVERBAH,   KOTOV,   JUDOVIČ    PUT   KA   MAJSTORSTVU

Napisao:  Milan   Drašković

Нема коментара:

Постави коментар